Vijeće studenata i Incijativa 300=300 postavili su 6 pitanja koja obuhvaćaju izazove više od 50 tisuća trenutnih studenata (birača)

Ponukani niskom razinom javnog dijaloga u predizbornoj kampanji Vijeće studenata zajedno sa Inicijativom 300=300, poslalo je set od šest pitanja svim strankama, a dobio je odgovore njih 8.

“Drago mi je da su stranke shvatile važnost prvenstveno mladih, a zatim i obrazovanja, iako shvaćamo kratak rok za odgovor. U niže priloženim odgovorima načitali smo se mnogo toga obećavajućeg, a bilo je zanimljivo vidjeti stavove svih stranaka. Ne želim mnogo toga komentirati prije izborne šutnje, ali nakon izbora ćemo objaviti detaljnu analizu odgovora. U nekoliko slučajeva mogli smo čuti više političke promidžbe, a manje konkretnih ideja i rješenja. No, objavili smo sve u izvornom obliku zbog fair-playa. Za dobro visokog obrazovanja u Hrvatskoj, vjerujem kako stajališta stranaka neće ostati samo “mrtvo slovo na papiru” već da ćemo kroz razne dijaloge uspijeti ostvariti zadano”

rekao je predsjednik Pnjak povodom dobivenih odgovora stranaka.

U srijedu, 1. srpnja, Vijeće studenata poslalo je set pitanja 20 različitih stranaka/koalicija i dalo im kratak, ali vjerujemo dovoljan rok od 48 sati za odgovor na postavljena pitanja.

• Iako rok za primanje odgovora možda nije bio dug, vjerujemo da stranke koje su poslale odgovore shvaćaju važnost mladih kao nositelja budućnosti Republike Hrvatske, rekao je Ivan Pnjak, predsjednik Vijeća studenata.

U šest postavljenih pitanja, Vijeće studenata uz podršku Inicijative 300=300, inzistiralo je na pitanjima visokog obrazovanja, a dotaklo se i konkurentnosti diploma u Europi.

1. Možete li navesti konkretne mjere načina na koji planirate povećati izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna, s ciljem približavanju prosjeka zemalja Europske unije? 
2. Odlukom Ustavnog suda o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru dovodi se u pitanje budućnost aktivnih i studenata koji su završili stručne studije. Koje je po Vama najbolje svrsishodno rješenje ove situacije i smatrate li kako Europski kvalifikacijski okvir može biti valjano rješenje koje bi Republika Hrvatska trebala implementirati s obzirom na naš europski put?
3. Često se u javno-političkom dijalogu gotovo sve stranke povezuju s europskim vrijednostima i težnjama Europske unije. No, desetci tisuća budućih i trenutnih alumnija i dalje po završetku stručnog diplomskog studija dobivaju naziv “stručni specijalist” dok u ostalim zemljama EU dobivaju titulu „Master“, odnosno “magistar”. Planirate li to uskladiti sa standardima Europske unije? 
4. Svjedočimo mnogobrojnim nerealnim kvotama, nereguliranim zapošljavanjima na raznim visokoobrazovnim institucijama, neusklađenosti potreba akademske zajednice i tržišta rada. U Republici Hrvatskoj imamo oko 1500 studijskih programa s preko 160 tisuća studenata, a najveći broj čine studenti na društveno-humanističkim studijima. Na koji način bi uskladili kvote studijskih programa s potrebama tržišta rada? 
5. Smatrate li kako bi uvođenje vaučerizacije u obrazovni sustav (obrazovanje subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i privatna) bio pozitivan korak? 
6. Smatrate li kako se studentski rad i praksa trebaju uvažiti kao radni staž prilikom prijavljivanja za radno mjesto? Ukoliko da, koji bi se potencijalno pozitivni efekti postigli ovom mjerom?

Sve stranke pozivamo i na konstruktivan sastanak vezan za pitanja stručnog visokog obrazovanja i povezivanja visokog obrazovanja s tržištem rada – “vjerujem kako mogu pronaći pola sata i odvojiti vrijeme za konstruktivan razgovor o visokom obrazovanju s mladima, jesam li u krivu?”, zaključuje predsjednik Vijeća studenata Ivan Pnjak.

Odgovore na pitanja, djelomične, potpune ili isprazne, poslali su Hrvatska narodna stranka, Restart koalicija, Hrvatska građanska stranka, Demokrati i Liberali, Blok umirovljenici zajedno, Pokret za modernu Hrvatsku, MOST NL i Hrvatska demokratska zajednica.

Odgovore možete pronaći na niže navedenim poveznicama: