Vijece Studenata

Studenti stručnih studija diskriminirani: Do 45.000 mladih u lošijem položaju na tržištu rada

VIJEĆE studenata veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu putem koje žele osigurati hrvatskim studentima jednaka prava kakva uživaju njihovi kolege iz Europske unije. Kako su za Index poručili iz Vijeća, studenti stručnih specijalističkih studija diskriminirani su zbog naziva koji stječu po završetku studija. Naime, nakon završetka stručnog studija ti studenti postaju stručni specijalisti, dok studenti sveučilišta postaju magistri. S obzirom na činjenicu kako stručni studiji postoje na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, navedeni problem utječe na 45.000 studenata u Hrvatskoj.

Naziv koji studenti stručnih studija stječu po završetku studija nije prepoznat na tržištu rada. Poslodavci često ne znaju kako sustav funkcionira, tako da su studenti stručnih studija u nezavidnom položaju. 

O ovom problemu porazgovarali smo s Karlom Kolesarom, predsjednikom Vijeća studenata.

Poslodavci ne prepoznaju stručne specijaliste

"Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan stup znanstveni, sveučilišni, a drugi stručni. Ovakva situacija kakvu imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na tržište rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija kod nas sama po sebi nije dobra, a ti se studenti onda još moraju i duplo više dokazivati... Poslodavac na razgovoru za posao ne prepoznaje stručnog specijalista.

Problem postoji i kod prijevoda, kada ti studenti idu raditi vani. Naravno, nama nije intencija da naši mladi ljudi idu vani, ali to se događa. Situacija s prijevodom je još katastrofalnija, vi postajete npr.specialist of economics ili profesionalist of economics, a u Europi uopće nema takvog tumačenja titule. Drugi studenti u Europi na analognim studijima imaju MA, a mi specialist of "something".

Cjelokupni zakon koji utječe na to, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 74 definira te nazive, a Vijeće je pokrenulo inicijativu da se to promijeni. Želimo da se to modificira na način na koji smatramo da je prikladno prema "bolonji" i europskim standardima. Poslali smo elaborat MZOS-u u kojem tražimo da se to izmijeni, jer u situaciji kada mladi odlaze u ovako velikom broju, onda da ovi koji ostaju mogu tu dokazati kvalitetu i kompetencije", ističe Kolesar.

Nadaju se rješenju na nacionalnoj razini

"Vjerujemo da će Ministarstvo dobro reagirati, dosad je suradnja bila korektna. Zakon se sada mijenja zbog drugih stvari, a mi ovo ubacujemo na raspravu i očekujemo podršku od svih institucija. Vijeće ima potpisan ugovor o suradnji s HUP-om, HOK-om, Ministarstvom rada i mirovinske skrbi te s Institutom za razvoj i obrazovanje. Na temelju sporazuma od te četiri institucije imamo puno podršku, a inicijativu je podržao i ministar Mirando Mrsić. HUP također smatra da je aktualno stanje diskriminirajuće jer smo u lošijem položaju.

Najzadovoljniji smo podrškom institucija u Europi, podrškom EURASHE (European Association of Institutions in Higher Education) i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Komuniciramo i sa Europskom studentskom unijom te očekujemo i njihovu podršku, a zadnja instanca nam je Europska komisija. Ipak, očekujemo kako će se to riješiti na nacionalnoj razini i da nećemo morati ići sve do Komisije", zaključuje Kolesar za Index.

Izvor: Index.hr

27. srpnja 2015.

ISTRAŽIVANJE: Stipendija je polovici studenata jedini izvor prihoda tijekom akademske godine

Ured za kvalitetu i studentski standard Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH danas je objavio rezultate studentskog istraživanja i dubinske analize eksterne okoline studentskog standarda, vjerujući da će rezultati istraživanja dati dobre temelje za daljnji razvoj studentskog standarda u RH.

U posljednjih mjesec dana Vijeće je za interne potrebe pokrenulo navedeno istraživanje, a na posljednjoj sjednici skupštine Vijeća odlučeno je da će se dio rezultata objaviti javno jer daju dobre temelje za daljnje poboljšanje studentskog standarda.

U cijelom istraživanju sudjelovalo je oko 800 studenata.

Dio istraživanja odnosi se na studentske stipendije i zadovoljstvo studenata. U istraživanje su ušle i stipendije koje nisu nužno samo državne, već su ih dodijelile neke institucije, zaklade, gradovi, županije, privatne tvrtke.

Od 323 studenta koji su sudjelovali u istraživanju (koji su potvrdno odgovorili na to da su ostvarili pravo na stipendiju ili su se prijavili na natječaj za stipendije), čak 129 studenta (40%) nije zadovoljno načinom na koji se provode natječaji za stipendije.

Razloga ima mnogo: od dokumentacije koju je potrebno priložiti uz prijavu, sporog obrađivanja natječaja i dugog čekanja na rezultate i isplate pa do manjka stipendija za izvrsne studente ili degradacija izvanrednih studenata u sklopu natječaja. Neki navode i netransparentnost procesa prijave i rezultata kao bitan faktor njihova nezadovoljstva.

Važnost stipendija govori i postotak od 50,5% studenata (n=214) veleučilišta i visokih škola, kojima je stipendija jedini izvor prihoda tijekom akademske godine.

– Ovim istraživanjem nismo htjeli prikupiti samo informacije studenata o (ne)zadovoljstvu provođenja natječaja, već i dobiti određeni uvid o našim stipendistima. Rezultati istraživanja dali su nam odlične temelje za poboljšanje studentskog standarda, a komunicirat ćemo ih svima koji te stipendije daju; bilo to medijima ili direktnom suradnjom s našim partnerima. – zaključila je Ivona Rebrović, voditeljica Ureda za studentski standard i kvalitetu.

Nadalje, od 214 studenata koji primaju neku stipendiju, 37,4% zadovoljno je iznosom koji primaju. Također, od 214 studenata, njih gotovo 70% naglašava da ih stipendija u potpunosti motivira na bolje i uspješnije izvršavanje studentskih obaveza.

Studenti najčešće primaju jednokratne godišnje stipendije (iznosi od 4 000 do 12 000kn) i redovite mjesečne stipendije (iznosi od 200 - 1200 kn) ili ostvaruju pravo na besplatne ili djelomično smanjene školarine.

29. lipnja 2015.

Studenti i poslodavci obvezali se ugovorom o suradnji

Sintagma 'povezivanje gospodarstva i obrazovanja' izlizala se od spominjanja na raznim skupovima, ali ambiciozno Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola počelo je napokon činiti i neke konkretne korake u tom smjeru. Potpisani su sporazumi o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj obrazovanja, Hrvatskom obrtničkom komorom, a od prije sporazum imaju i s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava.

Budući da vijeće predstavlja 25 posto ukupnog broja studenata, smatrali su da treba aktivno rješavati problem nezaposlenosti mladih, a kako to bolje učiniti nego povezivanjem s gospodarstvom. Mnogi smatraju da su upravo studenti stručnih studija jedan od pokretača gospodarstva i da se trebaju brže uključivati na tržište rada.
– Studenti stručnih studija trebaju biti ‘bliži’ segmentu rada i gospodarstva s obzirom na to da su im ishodi učenja prilagođeniji tako da mogu biti kratkoročni pokretač gospodarstva. Tržište rada treba se povezati s obrazovanjem kako bi se na temelju realnih povratnih informacija od poslodavaca dobio okvir kako uskladiti studijske programe na temelju kojih se kreira nova radna snaga. Upravo iz tog razloga Vijeće smatra da oblik formalizirane suradnje s najvažnijim dionicima na tržištu rada treba postojati. Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Institut za razvoj obrazovanja zasigurno su jedne od najvažnijih institucija u segmentu gospodarstva i obrazovanja – istaknuo je predsjednik Vijeća Karlo Kolesar.

Više stručne prakse Svrha je potpisivanja sporazuma o suradnji pokrenuti veliku inicijativu kojom će se nastojati pridonijeti rješavanju gorućeg problema nepovezanosti tržišta rada s visokim obrazovanjem. 
Zajednički su ciljevi trajno poticanje i sustavno djelovanje prema relevantnim tijelima državne i javne vlasti, kontinuirano praćenje i analiza sektora obrazovanja te znatniji utjecaj privatnog sektora na prilagodbu obrazovnog sustava potrebama gospodarstva i tržišta rada.
– Vijeće će u suradnji s navedenim institucijama organizirati seminare, informirati studente o novim programima u obliku zaposlenja, poput garancije za mlade, inicijativama IRO-a, potrebama poslodavaca. Jedna od glavnih aktivnosti bit će približavanje i omogućavanje većeg broja stručnih praksi za studente. S druge strane, želimo poslodavce osvijestiti o važnosti stručne prakse koja treba biti smjernica u zaposlenju te ujedno platforma za mlade ljude – ističe Kolesar.
U Vijeću ne misle stati na ovim sporazumu, već traže nove partnere i mogućnosti kako bi iskoristili svoj utjecaj i omogućili studentima što lakši i brži ulazak na tržište rada. Naravno, uz adekvatne kompetencije koje su danas potrebne poslodavcima.
– Čekamo povratnu informaciju od Hrvatske gospodarske komore u obliku eventualnog potpisivanja sporazuma te smo otvoreni za sve oblike suradnje. Sporazumi ne bi smjeli biti uvjet suradnje, ali se njihovim potpisivanjem osvješćuje javnost. Vjerujemo kako ćemo suradnjom s jakim partnerima dokazati da Vijeće želi biti ravnopravan partner u reformskim procesima te potaknuti i druge institucije da daju potporu svim pozitivnim promjenama – smatra Kolesar. 

S fakulteta na posao Povećanje zaposlenosti već je nekoliko godina vjerojatno najvažniji strateški razvojni fokus brojnih država EU, a borba protiv nezaposlenosti mladih inicijativama poput garancije za mlade upozorava na važnost ovog problema i u europskim razmjerima. Iako kratkoročno daje pozitivne učinke, inicijativa poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koja je danas u Hrvatskoj vrlo popularna i koja se velikim dijelom financira iz europskih sredstava garancije za mlade, zapravo je razmjerno skupa i dugoročno teško održiva intervencija.
– Ona se s nezaposlenošću uzrokovanom neadekvatnim obrazovanjem bori prekasno, kada je ona već nastupila kako bi umanjila efekte neadekvatnog obrazovanja. Veseli me stoga promišljena i odgovorna inicijativa Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola koji se za bolju zapošljivost mladih nastoje izboriti na drugačiji način, povezujući poslodavce i sustav obrazovanja radi izgradnje uvjeta za zapošljivost odmah nakon završetka obrazovanja – rekao je Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju HUP-a.

Međusobno ovisni U Vijeću smatraju da se studentima treba pružiti prilika, i to tijekom studiranja, jer je u interesu poslodavaca da pri zaposlenju dobiju ono što im treba u smislu znanja i kvalifikacija. 
Očekuju potporu za inicijative koje imaju veću prepoznatljivost i zapošljivost studenata nakon završetka obrazovanja. Svi studenti koji završe specijalistički diplomski stručni studij u nezahvalnoj su poziciji jer im je stručni naziv neusklađen s drugim nazivima koji imaju iste razine obrazovanja prema Bolonji. To je jedna od konkretnih inicijativa kojom Vijeće želi postići jednaku startnu poziciju pri traženju posla svim mladim osobama. Sporazum naglasak stavlja na nekoliko bitnih činjenica koje nam je približio Kolesar. 
– Osvješćivanje javnosti o važnosti reformskih procesa u području obrazovanja, vezanih za usklađivanje znanosti i obrazovanja s potrebama tržišta rada, jedan je od ključeva sporazuma. Uz to ističem stručnu praksu kao ključan aspekt povezivanja obrazovanja sa stvarnim potrebama tržišta rada. Također je u sporazumu istaknuta važnost kvalitetnog i pravodobnog informiranja studenata koji ulaze u svijet rada, o mogućnostima, pravima i obvezama vezanima uz rad. I jedna od važnijih stavki je daljnja suradnja na podizanju društvene svijesti o važnosti visokog obrazovanja za razvoj gospodarstva te razvoj društva i pojedinaca – objasnio je Kolesar.
Vijeće će i dalje raditi na promidžbi studenata veleučilišta i visokih škola. Studenti stručnih studija trebali bi biti kratkoročni pokretač gospodarstva kao što su to u drugim zemljama Europske unije, stoga planiraju radom osvijestiti važnost stručnih studija te naznačiti kako isključivo zajedničkom suradnjom s kolegama studentima sa znanstvenih studija mogu i moraju pokrenuti mlade. Ta suradnja, međutim, najteže se ostvaruje.

Izvor: Lider

28. svibnja 2015.

Predsjednik Vijeća ističe važnost dugoročnih promjena

Vijeće studenata veleučilišta visokih škola od samog svog osnutka surađuje s instituucijama poput Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ovaj sporazum je više jedan simbolični čin koji formalizira naše zajedničke aktivnosti. Međutim, osim promoviranja tih mjera, vjerujemo kako ćemo uspjeti proširiti našu suradnju kroz zajedničke inicijative podizanja kvalitete obrazovanja, odnosno zapošljivosti nakon završetka studija, predsjednik Vijeća Karlo Kolesar objasnio nam je kako u budućnosti očekuju korake koji će donijeti i neke dugoročne pomake.

Namjera im je potpisati sporazume i s drugim institucijama, koje djeluju u obrazovnom i gospodarskom resoru. Prema Kolesaru, da bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, važno je na vrijeme prepoznati potrebe tržišta rada i prilagođavati edukaciju budućih kadrova.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je, govoreći u utorak o programu “Garancija za mlade”, kako dugoročno neće biti riješen gorući problem nezaposlenosti mladih ako hitno ne pokrenemo mjere za jače povezivanja visokog obrazovanja i strukovnoga srednjoškolskog obrazovanja s tržištem rada.
To je jedan dugotrajan proces koji se ne može napraviti preko noći. 'Garancija za mlade' je kvalitetan projekt, ali naš cilj nisu mjere koje mladima omogućuju da umjesto posla pronalaze nešto između, već je cilj ostvarivanje klime u kojoj će svatko tko završi fakultet imati priliku zaposliti se s obzirom na svoje profesionalne kompetencije. U svakom slučaju, treba još puno toga napraviti kako bi se približili realnim potrebama tržišta rada i kako bi približili studente onim poslovima u kojima postoji potreba za radnom snagom u Hrvatskoj, izjavio je Kolesar.

18. travnja 2015.

MRSIĆ O PROGRAMU GARANCIJA ZA MLADE “Hitno trebamo povezati visoko i srednjoškolsko obrazovanje s tržištem rada kako bi smanjili nezaposlenost”

Predavanje ministra Mrsića održano je na Veleučilištu Velika Gorica koje je ugostilo 20. sjednicu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske (VIVŠ RH), a predavač je studentima veleučilišta i visokih škola iz cijele Hrvatske savjetovao da poslodavcima trebaju jasno prikazati što dobivaju kada ih zaposle, priopćio je VIVŠ.

Ministar Mrsić smatra da mladi trebaju poslodavcima objasniti i kakve povlastice dobivaju posredstvom programa kao što je “Garancija za mlade”, te dodao kako nije mali broj tih povlastica.

sjednica
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je, govoreći u utorak o programu “Garancija za mlade”, kako dugoročno neće biti riješen gorući problem nezaposlenosti mladih ako hitno ne pokrenemo mjere za jače povezivanja visokog obrazovanja i strukovnoga srednjoškolskog obrazovanja s tržištem rada.
Predavanje ministra Mrsića održano je na Veleučilištu Velika Gorica koje je ugostilo 20. sjednicu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske (VIVŠ RH), a predavač je studentima veleučilišta i visokih škola iz cijele Hrvatske savjetovao da poslodavcima trebaju jasno prikazati što dobivaju kada ih zaposle, priopćio je VIVŠ.

Dosadašnji programi stručnog osposobljavanja uspješni


Ministar Mrsić smatra da mladi trebaju poslodavcima objasniti i kakve povlastice dobivaju posredstvom programa kao što je “Garancija za mlade”, te dodao kako nije mali broj tih povlastica.

Podsjetio je i na činjenicu da su dosadašnji programi stručnog osposobljavanja bili vrlo uspješni za 60 posto mladih rekavši kako ih se upravo toliki postotak, po završetku programa stručnog osposobljavanja, i zaposlio.

Predsjednik VIVŠ-a RH Karlo Kolesar ocijenio je pak kako “zajedništvo i snaga koje pokazuje složeno tijelo kao što je VIVŠ koji zastupa interese studenata državnih i privatnih fakulteta, treba biti jasan smjer napretka u kojemu, zahvaljujući sinergiji znanosti i struke, dugoročno dobiva cijela Hrvatska”.

14. travnja 2015.

Ministar Mrsić gost na 19. sjednici Vijeća!

S velikim zadovoljstvom, pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na sjednici Vijeća studenata VIVŠ RH u 14 sati - 7. travnja 2015., u prostorima Veleučilište Velika Gorica, na predstavljanju programa "Garancija za mlade".

Generacija za mlade

Specijalni gost sjednice je ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić.
 

29.ožujka 2015.

15. sjednica vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH - izabrano novo predsjedništvo za 45 tisuća studenata

Na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću ovih su dana izabrani novi voditelji Vijeća, a svoje funkcije preuzimaju za mjesec dana.

sjednica

U prostorima Veleučilišta Baltazar smještenog u Zaprešiću održana je 15. sjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, predstavničkog tijela 45 000 studenata državnog i privatnog stupa stručnog obrazovanja.

Na prvom dijelu sjednice koji je bio otvoren za javnost obratili su se i svojim govorom podržali te se zahvalili na dosadašnjem radu Vijeća pomoćnica ministra znanosti obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, prodekan Veleučilišta Baltazar, dr. sc. Milan Jurina te Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića.

Nakon pozdravnih govora, pohvala i zahvala, uslijedio je zatvoreni dio sjednice tijekom kojeg je jednoglasno izabrano novo vodstvo Vijeća studenata.

sjednica

Na mjesto predsjednika Vijeća izabran je Karlo Kolesar s Veleučilišta Vern. Funkcije zamjenika preuzeli su Alen Softić s Veleučilišta u Rijeci te Tena Vujasin s visoke škole Effectus, dok je novi tajnik Vijeća Domagoj Bunčić s visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays.

Za voditelje Ureda Vijeća izabrani su s Veleučilišta Vern Filip Mikić (voditelj Ureda za razvoj projekata i studentske udruge) i Maja Krčelić (voditeljica Ureda za društvene aktivnosti).

sjednica

Studentske pravobranitelje koordinirat će Diana Sliško s Veleučilišta Baltazar, a za voditelja Ureda za odnose s javnošću izabran je Maro Alavanja, s visoke škole Edward Bernays, kojemu je to ujedno i treći mandat.

Svoje funkcije novoizabrani će preuzeti za otprilike mjesec dana na sjednici koja će se održati na Veleučilištu Vern povodom inauguracije novog predsjednika.